Estrogenom zapravo nazivamo sve hormone iz kemijski slične skupine steroida koju sačinjavaju estradiol, estriol i estron. Među njima estrogenskom aktivnošću prevladava estradiol, prevladavajući hormon u reproduktivnim godinama, estron je količinski najmanje zastupljen estrogen, a estriol znatniju ulogu i količinsku zastupljenost ima tek u trudnoći. Održanje odgovarajućih vrijednosti estrogena važno je kako prije menopauze, radi održanja reproduktivne sposobnosti, tako i poslije menopauze, kad estrogen ima važnu ulogu u zaštiti sveukupnog zdravlja i vitalnosti žene, a posebno u očuvanju zdravlja kostiju, srca i mozga.

Djelovanje estrogena

Estrogen ima višestruko djelovanje na tijelo. U prvom redu određuje ženski spol i upravlja spolnim životom žene. Osim što u utječe na formiranje ženskih spolnih karakteristika, uključujući raspodjelu masti na tijelu u grudi i bokove i razvoj mliječnih žlijezdi, estrogen dominira prvim dijelom menstruacijskog ciklusa, što znači da svakog mjeseca regulira sazrijevanje folikula, odnosno ovulaciju, a time i rađanje potomstva.

Uz to što je važan za reproduktivnu ulogu žene, estrogen je čuvar i drugih vitalnih funkcija žene i njena zdravlja jer:

Djelovanje estrogena

  • povoljno djeluje na razinu kolesterola i masnoća u krvi,
  • poboljšava gustoću kostiju i smanjuje rizik od osteoporoze,
  • potiče stvaranje kolagena i time povećava elastičnost kože,
  • potiče rast i bujnost kose,
  • povećava sposobnost koncentracije i pamćenja,
  • poboljšava mentalno zdravlje,
  • regulira raspodjelu masti na tijelu i utječe na metabolizam masti i ugljikohidrata,
  • potiče libido i spolnu želju,
  • štiti od isušivanja rodnice i smanjuje učestalost infekcija donjeg dijela mokraćnog sustava.

Simptomi manjka estrogena

Odnose se na cijeli niz simptoma i tegoba tipičnih za menopauzu i perimenopauzu:

Simptomi manjka estrogena

  • javljaju se problemi s regulacijom tjelesne temperature (napadaji vrućine), a prate ih:
  • nesanica,
  • bolnost grudi,
  • ovješenost grudi,
  • letargija,
  • umor,
  • otežano pamćenje,
  • razdražljivost,
  • plačljivost,
  • tjeskoba,
  • glavobolje,
  • bolovi u zglobovima,
  • grčevi u nogama,
  • ukočenost,
  • porast tjelesne težine
  • preraspodjela masnoća po tijelu,
  • problemi sa svim sluznicama na tijelu,
  • inkontinencija i česte urinarne infekcije,
  • napuhnutost i gastrointestinalne smetnje,
  • lupanje srca.

Niske razine estrogena utječu i na kosti jer smanjuju koštanu masu i izgradnju kosti (osteoporoza), ali i na na spolnu želju, bolje rečeno na gubitak nje. Manjak estrogena uzrokuje i druge promjene na koži tijela te utječe na smanjivanje kolagena, važnog za tvorbu kože i vezivnog tkiva. Posljedica toga jest starenje kože: postaje tanja i suha, javljaju se bore i ovješenost.

Simptomi estrogenske dominacije ili viška estrogena

Brojni su i raznoliki, a u rasponu su od javljanja alergija, napetosti u grudima, izostanka ovulacije, kroničnog umora, glavobolja, tjeskobe, jakog predmenstruacijskog sindroma, neredovitih ili preobilnih menstruacija, fibrocističnih grudi, mioma maternice, cisti jajnika, pojačane želje za slatkom hranom i povećanja tjelesne težine, do zadržavanja tekućine u tijelu, povećanja grudi, problema sa spavanjem, napuhnutosti, ponavljajućih gljivičnih genitalnih infekcija, problema sa štitnjačom i dr.

Kada nadomjesna terapija bioidentičnim estrogenom?

Indikacije za primjenu bioidentičnog estrogena (17-β estradiol) jesu relativni manjak tog hormona (uglavnom menopauza) ili hormonska neravnoteža (perimenopauza, rana menopauza, PMS, PCOS, izostanak mjesečnice, androgena alopecija, prijevremena menopauza i dr.).

Što očekivati od primjene bioidentičnog estrogena?

Primjena bioidentičnog estrogena

  • Poboljšana proizvodnja kolagena i bolju elastičnost kože, prevencija starenja i nabiranja kože.
  • Održavanje zdrave razine krvnog tlaka.
  • Prevencija gubitka koštane mase.
  • Poboljšanje vaginalnog tonusa i lubrikacije, time i spolnog života.
  • Ako se primjenjuje transdermalno i u odgovarajućoj količini, zaštita od nastanka zloćudnih tvorbi u tkivu dojki.
  • Bolja cirkulaciju i sprečavanje pojave krvožilnih bolesti i formiranja plaka na žilama.
  • Smanjenje razine lipoproteina niske gustoće (tzv. lošeg kolesterola), a poboljšanje razine lipoproteina visoke gustoće (tzv. dobrog kolesterola).
  • Bolje pamćenje i koncentraciju, kvalitetniji san.