Stres je odgovor našeg tijela na stresore, tj. unutarnje ili vanjske podražaje, događaje ili situacije koje doživljavamo kao prijetnju.

Život sa stresomU stresnim situacijama nadbubrežne žlijezde pojačano luče hormone koji pripremaju organizam za borbu ili bijeg, ubrzavaju rad srca, sužavaju krvne žile, podižu razinu šećera u krvi i krvni tlak. Čula su nam u takvim trenucima izoštrena, misli usredotočene, mišići napeti i puni smo energije.

No takvo pojačano lučenje, iako nam pomaže spasiti glavu, nije namijenjeno da se zloporabi prečesto. S vremenom, zbog stresnog života i preopterećenih nadbubrežnih žlijezdi mogu javiti kojekakve veće ili manje zdravstvene tegobe.

Kortizol – glavni hormon stresa

Prevladavajući hormon koji nadbubrežne žlijezde luče u stresnim situacijama jest kortizol (glukokortikoid), a namjena mu je da tijelo mobilizira i osigura mu energiju koja mu je potrebna za prevladavanje problema. Glavni stresori koji izazivaju pojačano lučenje kortizola jesu i tjelesni napori (npr. intenzivno treniranje) kaoi psihosocijalni stresori (npr. problemi na radnom mjestu).

Kortizol - glavni hormon stresaRazine kortizola variraju tijekom dana, s tim da su u zdrave osobe najviše ujutro, smanjene tijekom popodneva, a najmanje kasno navečer, dobu dana namijenjenom smanjivanju svih aktivnosti i počinku. Budući da je kortizol hormon zadužen za trenutačnu proizvodnju energije, tijekom dana pojačano se luči u svim situacijama koje u tijelu izazivaju stres. Međutim, ako neprestano prolazimo jednu stresnu situaciju za drugom, u tijelu će biti više kortizola nego što mu je potrebno.

Koje su posljedice povišenih vrijednosti kortizola?

    • Debljina, ponajviše dobivanje visceralnog sala (trbušno salo), gubitak mišićne mase i teško mršavljenje.
    • Pojačan apetit, posebno za slanom, slatkom ili masnom hranom.
    • Smanjena proizvodnja hormona dehidroepiandrosterona (DHEA), prekursora spolnih hormona.
    • Poremećen rad štitnjače zbog ometanja lučenja stimulirajućeg hormona štitnjače (TSH) i ometanja pretvorbe tiroksina (T4) u trijodtironin (T3), što može rezultirati hipotireozom.

Posljedice viška kortizola

  • Otežana probava.
  • Blokirane kognitivne sposobnosti.
  • Nekvalitetan san.
  • Smanjenje mišićnog tkiva.
  • Zadržavanje vode i soli u tkivima, što može dovesti do visokog tlaka.
  • Smanjenje inzulinske osjetljivosti i povećanje glukoze u krvi, što može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2.
  • Pad imuniteta, odnosno smanjene obrambene sposobnosti tijela koje dovode do sklonosti infekcijama i reinfekcijama (npr. izbijanje herpesa).