Unatoč tome što se misli da je hormonska neravnoteža rezervirana samo za žene, i muškarci mogu imati hormone u disbalansu. Simptomi muške hormonske neravnoteže, kao što su primjerice erektilna disfunkcija, povećanje težine ili problemi s prostatom i dr., skloni smo izuzimati iz opće slike stanja, pa tako i rješavati, kao da nemaju veze jedni s drugima.

Hormonska neravnoteža kod muškaracaO hormonskoj se neravnoteži u muškaraca rijetko kad raspravlja, a trebalo bi. Pravodobno prepoznavanje simptoma i nadoknada hormonskog deficita u kratkom roku oslobađa neugodnih simptoma, omogućuje da se muškarac ponovno osjeća dobro, snažno i pomlađeno, uz istodobno preveniranje ozbiljnijih zdravstvenih tegoba koje bi se u protivnom mogle pojaviti.

Što je hormonska neravnoteža?

To se stanje ogleda kroz niz raznih simptoma koji utječu na kvalitetu života, izgled i raspoloženje, dok dugotrajna neravnoteža hormona može dovesti do kroničnih tegoba, ali i povećava rizik za obolijevanje od ozbiljnih bolesti (autoimunih bolesti, krvožilnih bolesti, pa i malignih tumora).

Hormonska neravnoteža u muškaraca najviše se očituje kao:

Što je andropauza?

AndropauzaAndropauza je stanje sniženih razina androgenih (muških spolnih) hormona testosterona i dehidroepiandrosterona do kojeg dolazi sa starenjem organizma.

Do tog deficita dolazi postepeno, s godinama: već u ranim tridesetima muškarci počinju gubiti testosteron, okvirno jedan-dva posto godišnje, tako da se već između 40. i 55. godine mogu osjetiti simptomi andropauze.

Što je estrogenska dominacija?

Sam termin estrogenska dominacija često zbunjuje jer to ne znači da je više estrogena nego testosterona. Radi se o tome da su za zdravlje muškarca važni muški spolni hormoni, od koji najviše testosteron, ali i male količine ženskih spolnih hormona, od kojih odlučujuću ulogu ima estradiol (jedan od estrogena).

Estrogenska dominacijaKad je estradiola jednostavno previše u odnosu na normalne vrijednosti, to znači da enzim aromataza više slobodnog testosterona pretvara u estradiol, a to stanje naziva se estrogenska dominacija.

Estrogenska dominacija očekivana je pojava u andropauzi, no zbog mnoštva hormonskih disruptora (iz hrane, okoliša, plastike i dr.) primjetna je i u mlađih muškaraca.

Visoki estradiol u odnosu na testosteron odgovoran je za:

  • hipertrofiju prostate
  • tumor (i zloćudni) prostate
  • gubitak koštane
  • slabljenje tonusa mišića
  • poremećene vrijednosti masnoća u krvi
  • povećanu sklonost ka šećernoj bolesti
  • povećana sklonost k aterosklerozi, bolestima srca, moždanom udaru
  • gubitak erekcije ili kvalitete erekcije
  • javljanje "ženskog" tipa debljine (jastučići na bokovima)
  • prorjeđenje tjelesnih dlačica.

Što je iscrpljenost nadbubrežnih žlijezdi?

Stanje iscrpljenih nadbubrežnih žlijezdi posljedica je dugotrajnog stresa, tijekom kojeg nadbubrežne žlijezde neprestano proizvode kortizol, što ih na kraju dovodi do toga da tu proizvodnju nisu više u stanju održati.

To smanjenje kortizola očituje se nizom simptoma, a sam disbalans utječe lančanom reakcijom na proizvodnju i ostalih hormona u tijelu.

Što su hipotireoza i hipertireoza?

Hipotireoza i hipertireoza poremećaji su lučenja hormona štitnjača (smanjeno ili povećano).

Što uzrokuje hormonsku neravnotežu?

Uzroci hormonske neravnotežeDo smanjena lučenja hormona, a slijedom toga i do hormonske neravnoteže, očekivano dolazi s godinama, no može doći i mnogo ranije, ponajviše zbog stresnog životnog stila, nezdrave prehrane i okolišnog utjecaja. Danas je sve više mlađih muškaraca kod kojih se javljaju tegobe i problemi koji upućuju na neodgovarajuće razine hormona.

Izuzmemo li faktor životne dobi, neka patološka stanja i bolesti, kao i uzimanje nekih lijekova (antidepresivi, steroidi, beta-blokatori), neravnotežu hormona najviše izazivaju:

  • stres, nevezano od toga je li on psihički (strah, tjeskoba, frustracija, tuga, žalost, panika...) ili fizički (gladovanje, fizički napori, pretjerane sportske aktivnosti, ekstremni klimatski uvjeti, nedostatak sna…)
  • štetne tvari iz hrane i okoliša kao što su ksenohormoni iz hrane (ponajviše u mesu, jajima i mlijeku brzo uzgojenih životinja), pesticidi, herbicidi, aditivi, konzervansi, toksini iz okoliša i ambalaže, pojačivači okusa i slično jer imitiraju ljudske hormone
  • hidrogenirane ili zamjenske masnoće (proizvodi sa smanjenim udjelom masnoća i margarin) jer negativno utječu na proizvodnju steroidnih hormona
  • umjetna sladila, gazirana pića, previše kave, alkohol i drugi stimulansi jer iscrpljuju nadbubrežne žlijezde
  • proizvodi s previše jednostavnih šećera i škroba te hrana s visokim glikemijskim indeksom jer izaziva inzulinsku rezistenciju, odnosno pretjerano lučenje inzulina.